{"id":1806,"date":"2016-03-07T12:38:38","date_gmt":"2016-03-07T11:38:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.vodnaagencija.org\/hr\/region\/"},"modified":"2016-04-05T00:24:49","modified_gmt":"2016-04-04T22:24:49","slug":"region","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/vodnaagencija.org\/hr\/region\/","title":{"rendered":"Region"},"content":{"rendered":"

VODNI AGENT<\/strong><\/p>\n

“Uspostavljanje me\u0111unarodnog sustava dru\u0161tvene odgovornosti prema vodama”<\/strong><\/p>\n

\u041ep\u0107i cilj:<\/strong><\/p>\n

\u00a0 Uspostavljanje sustava me\u0111unarodne suradnje i povezivanja kroz kontinuirano podizanje svijesti dece, kroz poticaj na promi\u0161ljanje svakodnevnih postupaka i sugeriranje na promjene pona\u0161anja u smjeru racionalnog i savjesnog pona\u0161anja s vodom kao resursom neophodnim za postojanje.<\/p>\n

Specifi\u010dni ciljevi<\/strong>:<\/p>\n

    \n
  1. Uvo\u0111enje izravnog nadzora potro\u0161nje vode \u010dime se pokre\u0107e proces racionaliziranja potro\u0161nje vode u \u0161kolama i vrti\u0107ima<\/li>\n
  2. Povezivanje aplikacijom koja omogu\u0107ava uvid u potro\u0161nju i stvara mogu\u0107nost me\u0111unarodne komunikacije<\/li>\n
  3. Edukovanje na temu odgovornog pona\u0161anja prema vodi (voda u prirodi, potrebe i potro\u0161nja, zaga\u0111enje, upravljanje vodama i energetska u\u010dinkovitost proizvodnje pitke i prerade otpadnih voda)<\/li>\n<\/ol>\n

    Background:<\/strong><\/p>\n

    \u00a0\u00a0<\/strong>Voda je posebno zna\u010dajan resurs neophodan u svakodnevnom \u017eivotu kroz aspekt pitke i tehni\u010dke vode<\/strong>, u proizvodnji hrane ali i prometu, turizmu <\/strong>va\u017eno je na vrijeme skrenuti pozornost na neophodnost odgovornog opho\u0111enja prema vodi u smislu racionalne potro\u0161nje, smanjenog tj. eliminiranog zaga\u0111enja i savjesnog upravljanja kroz sprije\u010davanje bujica i poplava. Nedostatak pitke vode je problem s kojim \u0107e se do 2030. godine suo\u010diti polovica stanovni\u0161tva na Zemlji. Koli\u010dina pitke vode s naglim pove\u0107anjem broja stanovnika i sve ve\u0107im zaga\u0111enjem naglo opada. Od sve vode na Zemlji 97,5 % je slano, od preostalih 2,5% slatke vode 70% je smrznuto u ledenjacima, preostala voda je prisutna u zemlji\u0161tu ili je u dubokim, podzemnim izvorima i \u010desto se ne mo\u017ee koristiti za pi\u0107e. Za uporabu je dostupno manje od 1% vode. Preko 1 milijarde ljudi nema nikakav pristup pitkoj vodi a zbog konstantnog nedostataka vode svakodnevno umire 5 tisu\u0107a ljudi diljem svijeta. Prosje\u010dna potro\u0161nja vode u Europi je 150l\/dan, a potro\u0161nja vode je 2 puta br\u017ea od proizvodnje. Rano obrazovanje djece iz podru\u010dja za\u0161tite okoli\u0161a je temelj obrazovanja za odr\u017eivi razvitak. Djeca su veoma radoznala i istra\u017eiva\u010di su po orijentaciji. I uz najmanje poticaje mogu napraviti dobar kontakt s prirodom, razviti pravilan odnos sukladno potrebi za za\u0161titu okoli\u0161a.<\/p>\n

    \"region-ilustracija\"<\/a><\/p>\n

    Ciljna skupina<\/strong>:\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n

      \n
    1. Djeca pred\u0161kolskog i \u0161kolskog uzrasta, kao ciljna skupina su veoma prijem\u010diva za suradnju. Edukacijom i osvje\u0161\u0107ivanjem djece stvaramo budu\u0107e odrasle ljude s ve\u0107 formiranom svije\u0161\u0107u o vodi kao prirodnom dobru koje nije neiscrpno a strate\u0161ki je zna\u010dajno i neophodno za opstanak ljudske vrste ali i \u010ditavog planeta. Edukovanjem djece utje\u010demo i na njihovo neposredno okru\u017eenje te tako indirektno obrazujemo takore\u0107i \u010ditavu lokalnu zajednicu.<\/strong><\/li>\n
    2. Lokalne samouprave, uprave gradova kao legitimna tijela vlasti i upravljanja s kojima je neophodno uspostaviti komunikaciju u cilju lak\u0161e i u\u010dinkovitije provedbe aktivnosti.<\/li>\n
    3. Stru\u010dne resorne institucije i javna poduze\u0107a s kojima je potrebno ostvariti suradnju u smislu stru\u010dne potpore i potpore projektu na razini specifi\u010dnosti i kompleksnosti teme odnosno problema koji rje\u0161avamo.<\/li>\n
    4. Tvrtke koje imaju svijest i rade na programima dru\u0161tvene odgovornosti, volonterstva i anga\u017eiranja u projektima i gra\u0111anskim inicijativama.<\/li>\n<\/ol>\n

      Aktivnosti: <\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n

      \u00a0 Za provedbu sustava izravnog nadzora potro\u0161nje vode i umre\u017eavanja korisnika izra\u0111eno je tehni\u010dko didakti\u010dko sredstvo u obliku mjernog ure\u0111aja i internet aplikacija Vodni agent preko koje djeca razmjenjuju i upore\u0111uju podatke o potro\u0161nji vode s vr\u0161njacima u drugim \u0161kolama. Mjerni ure\u0111aj je inovativni produkt iz Slovenije, jedinstven po svojim karakteristikama i mogu\u0107nostima uporabe. Projekt se bazira na radu s djecom koja svoja iskustva ste\u010dena u aktivnostima u projektu, prenose uku\u0107anima i tu se pojavljuje mogu\u0107nost za uklju\u010divanje partnerskih organizacija i tvrtki koje bi u interesu svog strate\u0161kog marketinga na\u0161le prostora u \u0161irenju mre\u017ee ekolo\u0161kog projekta na podru\u010dju globalnih aktivnosti o\u010duvanja kvalitete i koli\u010dina vodnih resursa. <\/strong><\/p>\n

      \u00a0 Pra\u0107enje potro\u0161nje je postupak kori\u0161tenja mjernog ure\u0111aja koji se instalira izravno na slavinu i o\u010ditava protok vode. Uz pra\u0107enje potro\u0161nje svaki u\u010ditelj provodi edukaciju. U te svrhe pripremljen je edukativni paket koji obuhva\u0107a: mjerni ure\u0111aj, upute o postavljanju i kori\u0161tenju ure\u0111aja s video prilogom i curriculum za rad s djecom uz upute za kori\u0161tenje aplikacije tj. unos podataka na www.vodnaagencija.org\/agent\/<\/a>. <\/strong>Projektne aktivnosti obuhva\u0107aju dizajniranje i pripremu flajera, plakata, bed\u017eeva i tiskanje zastave kojom se obilje\u017eavaju \u0161kole Vodni agenti. Sav tiskani materijal, obra\u0107anja javnosti i kontakti s medijima biti \u0107e propra\u0107eni i informacijama i oznakama donatora i partnera. Nacionalni koordinatori podnose izvje\u0161\u0107e o radu nositelju projekta tj. Dru\u0161tvu Vodna agencija. Aktivnost edukacije koja se provodi u \u0161kolama prilago\u0111ena je uzrastu odnosno postoje\u0107em znanju ste\u010denom dotada\u0161njim \u0161kolovanjem ( u svakoj zemlji posebno) i obuhva\u0107a teoretski i prakti\u010dni dio. Teoretski dio su interaktivna predavanja u obliku razgovora s decom, kviza, prezentacije i uop\u0107eno razgovora. Prakti\u010dki dio aktivnosti su kreativne radionice na temu vode, \u0161irokog spektra podtema odnosno aspekata na kojima mo\u017eemo govoriti o vodi. Tehnike su raznolike, prilago\u0111ene uzrastu. Tako\u0111er se vr\u0161i registar zaga\u0111iva\u010da vodnih tokova u lokalnim zajednicama gdje se provodi projekt i planiraju aktivnosti ka rje\u0161avanju tog problema. Dio projektnih aktivnosti je i povezivanje s javnim komunalnim poduze\u0107ima u cilju upoznavanja djece s tehnologijom i postupkom proizvodnje vode i prerade otpadnih voda.<\/p>\n

      \"Kopija<\/a><\/p>\n

       <\/p>\n

      Dunavska regija u naj\u0161irem smislu<\/strong><\/p>\n

      Dunav je, nakon Volge, druga najdulja i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najdulja rijeka u Europskoj uniji. Rijeka Dunav izvire u Schwarzwaldu (\u0161umovit planinski kraj u pokrajini Baden-W\u00fcrttemberg, na jugozapadu Njema\u010dke), spajanjem rje\u010dica Brigach i Breg, u mjestu Donaueschingen. Dalje te\u010de prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u srednjoj i isto\u010dnoj Europi (Be\u010d, Bratislava, Budimpe\u0161ta i Beograd), te nakon 2850 km, na obali Crnog mora, stvara deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske ba\u0161tine UNESCO-a.<\/p>\n

      \u00a0Kroz povijest a i danas, Dunav je uvek bio va\u017ean me\u0111unarodni plovni put. Dugo vremena je bio i sjeveroisto\u010dna granica starorimske dr\u017eave. Rijeka danas te\u010de kroz ili \u010dini granicu deset dr\u017eava, a to su redom od izvora prema u\u0161\u0107u: Njema\u010dka <\/strong>(7,5 %), Austrija <\/strong>(10,3 %), Slova\u010dka <\/strong>(5,8 %), Ma\u0111arska <\/strong>(11,7 %), Hrvatska <\/strong>(4,5 %), Srbija <\/strong>(10,3 %), Bugarska <\/strong>(5,2 %), Rumunjska <\/strong>(28,9 %), Moldova <\/strong>(1,7 %) i Ukrajina <\/strong>(3,8 %). U rije\u010dni slijev ulazi i deset drugih dr\u017eava \u010dije rijeke kao pritoke vodama snabdijevaju Dunav: Italija <\/strong>(0,15 %), Poljska <\/strong>(0,09 %), \u0160vicarska <\/strong>(0,32 %), \u010ce\u0161ka <\/strong>(2,6 %), Slovenija <\/strong>(2,2 %), Bosna i Hercegovina <\/strong>(4,8 %), Crna Gora, Makedonija, Gr\u010dka i Albanija <\/strong>(0,03 %).<\/p>\n

      \"region-danube<\/a><\/p>\n

      \u00a0 Jedina velika europska rijeka koja te\u010de od zapada prema istoku je upravo Dunav. Nakon puta od 2850 kilometara <\/strong>rijeka se uliva u Crno more u podru\u010dju delte Dunava (4 300 km\u00b2) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, duljina Dunava mjeri se od u\u0161\u0107a do izvora, a polaznom to\u010dkom smatra se svjetionik u Sulini na Crnom moru. Utjecajni slijev Dunava ima povr\u0161inu od 805.000 km\u00b2. Pritoke koje se nalaze ve\u0107inom u Alpama, ve\u0107inom pritje\u010du s desne strane. Po\u010detak Dunava stvaraju dvije rje\u010dice u Schwarzwaldu, Breg i Brigach. Izvor Brega je blizu Furtwangena<\/strong>, na 1078 metara visine. Budu\u0107i da ova rje\u010dica prelazi dulji put, geografski se smatra izvorom Dunava. Dvije rje\u010dice spajaju se u Donaueschingenu <\/strong>gdje se, u parku dvorca, nalazi fontana iz 19. stolje\u0107a zvana \u201eDonauquelle\u201d koja simbolizira slu\u017ebeni izvor rijeke. Dunav iz Baden-W\u00fcrttemberga, gdje prolazi kroz Sigmaringen i Ulm<\/strong>, ulazi preko Bavarske (Regensburg i Passau<\/strong>) u sjevernu Austriju (prolaze\u0107i kroz Linz i Be\u010d<\/strong>), pa kroz jug Slova\u010dke gdje prolazi kroz Bratislavu<\/strong>, prelazi preko Ma\u0111arske (kroz Budimpe\u0161tu<\/strong>) od sjevera prema jugu te izme\u0111u Baranje i rije\u010dnog ostrva Karapand\u017ee ulazi u isto\u010dnu Hrvatsku. Zatim izbija na granicu Hrvatske i Srbije (Vojvodina), te ugrubo prati granicu ove dvije dr\u017eave. Prolazi pored Vukovara<\/strong>, a kod Iloka <\/strong>napu\u0161ta Hrvatsku i ulazi u Srbiju. Na ulasku u Srbiju prolazi pored Ba\u010dke Palanke<\/strong>, zatim Novog Sada<\/strong>, Beograda sa Zemunom<\/strong>, Smedereva<\/strong>. Rijeka kasnije predstavlja granicu izme\u0111u Srbije i Rumunjske, pa kasnije i izme\u0111u Rumunjske i Bugarske, nakon \u010dega se ulijeva u Crno more u Rumunjskoj, tvore\u0107i veliku deltu na granici s Ukrajinom. Republika Moldova je 1990. godine, dobila pristup na otprilike 300 metara lijeve obale rijeke kod Giurgiule\u015ftija (<\/strong>izme\u0111u gradova Gala\u0163i i Reni<\/strong>).<\/p>\n

       <\/p>\n

      Potencijali Dunava<\/strong> (razlozi o\u010duvanja kvalitete vode)<\/p>\n

      \u00a0 Dunav je va\u017ean izvor pitke vode za deset milijuna ljudi koji \u017eive du\u017einom rijeke. U Baden-W\u00fcrttembergu, vodovodno poduze\u0107e koje pitkom vodom snabdijeva podru\u010dje izme\u0111u Stuttgarta, Bad Mergentheima, Aalena i okruga Alb-Donau, 30% vode od 30 milijuna kubi\u010dnih metara (2004. godine) \u010dini prera\u0111ena dunavska voda. Drugi gradovi kao Ulm ili Passau koriste i ve\u0107e koli\u010dine dunavske vode kao vodu za pi\u0107e.U Austriji se 99 % vode za pi\u0107e crpi iz podzemnih izvora, a dunavska vode se koristi samo u razdobljima velikih vru\u0107ina. Sli\u010dno je i u Ma\u0111arskoj gdje 91 % pitke vode \u010dini voda iz podzemnih izvora. Druge zemlje tako\u0111er slabo koriste vodu iz Dunava, zbog sna\u017enog zaga\u0111enja. Samo mjesta na rumunjskoj obali koriste ovu vodu za pi\u0107e, jer je rijeka na tom podru\u010dju ponovno \u010dista (Drobeta Turnu-Severin, Delta Dunava). Pored toga \u0161to je Dunav velika plovna rijeka, samim tim je i jedan od najva\u017enijih faktora ekonomskog, urbanog, kulturnog i povjesnog razvitka regiona koji nastanjuje 115 milijuna ljudi.<\/strong><\/p>\n

      \u00a0 To je \u010dimbenik u\u010dinkovite europske suradnje, kao i nacionalnog i regionalnog razvitka, gdje rijeka svojim potencijalom utje\u010de na intenziviranje poljoprivrede kroz navodnjavanje, razvitak industrije povezan s jeftinim vodenim prijevozom, transport, lu\u010dke aktivnosti, sezonsku rekreaciju i kulturni turizam. Ova regija se smatra \u201cmakroregionom\u201d <\/strong>na temelju zajedni\u010dkih vrijednosti, zajedni\u010dkog povijesnog naslje\u0111a i zajedni\u010dke budu\u0107nosti. Tako\u0111er, zemlje dunavskog regiona dijele i dugu povijest suradnje. Konvenciju o za\u0161titi Dunava 1994. godine je potpisalo 14 dr\u017eava s ukupnom teritorijom ve\u0107om od 2000 km2. Dr\u017eave potpisnice ove konvencije su i ujedno i potpisnice EU strategije za dunavski region. Resursi okoli\u0161a dijele se izme\u0111u dr\u017eava i prevazilaze nacionalne interese. Ovo se posebno odnosi na Dunavski region koji obuhva\u0107a planinska podru\u010dja kao \u0161to su Karpati, Balkan i dio Alpa. Ova regija tako\u0111er ima bogat i jedinstven biljni i \u017eivotinjski svijet, vodeni i kopneni, uklju\u010duju\u0107i i nekoliko mjesta u Europi koja su dom za pelikane, vukove, medvjede i risove. Ta mjesta su pod sve ve\u0107im pritiskom ljudskih aktivnosti. Suradnja je od klju\u010dne va\u017enosti, ina\u010de ono dobro u\u010dinjeno na jednom mjestu biva anulirano zanemarivanjem drugih mjesta. Postoje\u0107e strukture za suradnju trebaju biti oja\u010dane.<\/p>\n

      \u00a0Vrijeme uspostavljanja sustava:<\/strong> 5 godina<\/p>\n

      Aktivnosti: I. godina impelementiranja<\/strong>:<\/p>\n

      \u00a0 Gradovi Zapadnog Balkana<\/strong>: Slovenija <\/strong>Maribor Murska Sobota Ljutomer Gornja Radgona Ptuj Slovenska Bistrica Roga\u0161ka Slatina Celje Slovenj Gradec Velenje La\u0161ko Bre\u017eice Kr\u0161ko Novo Mesto \u010crnomelj Ljubljana Dom\u017eale Kamnik Kranj Bled Jesenice Postojna Logatec Vrhnika Idrija Nova Gorica Vipava Koper Ankaran Izola Piran Portoro\u017e \u0160kofja Loka Tr\u017ei\u010d Trbovlje Zagorje ob Savi Hrvatska <\/strong>Osijek Vukovar Ilok \u0110akovo Vara\u017edin \u017dupanja Vinkovci Bjelovar Virovitica Slavonski Brod Sisak Po\u017eega Zagreb Koprivnica \u010cakovec Karlovac Petrinja Rijeka Pula Opatija Rovinj Umag \u0160ibenik Zadar Trogir Split Makarska Dubrovnik Kor\u010dula Hvar Bol Krk Cres Mali Lo\u0161inj \u00a0Srbija <\/strong>\u00a0Beograd Leskovac Vranje Dimitrovgrad Kur\u0161umlija Prokuplje Ni\u0161 Kru\u0161evac Kraljevo \u010ca\u010dak U\u017eice Valjevo Para\u0107in \u0106uprija Zaje\u010dar Bor Jagodina Po\u017earevac Smederevo Ruma Srijemska Mitrovica Pan\u010devo Vr\u0161ac Kikinda Novi Sad Ba\u010dka Palanka Sombor Subotica Kosovo <\/strong>Pri\u0161tina Prizren Novi Pazar Kosovska Mitrovica Albanija <\/strong>Tirana Dra\u010d Skadar Vlore Makedonija <\/strong>Veles Negotino Kavadarci Demir Kapija Struga Ohrid Ki\u010devo Debar Strumica Djevdjelija Skopje Tetovo Gostivar Prilep Bitola Kumanovo \u0160tip Berovo Ko\u010dani Crna Gora <\/strong>Podgorica Nik\u0161i\u0107 Herceg Novi Bar Kotor Ulcinj Berane Pljevlja Cetinje BIH <\/strong>Sarajevo Banja Luka Biha\u0107 Zenica Tuzla Mostar Bijeljina Br\u010dko Prijedor Bosanska Gradi\u0161ka Priboj Doboj Zvornik Prnjavor Gr\u010dka <\/strong>Solun Komotini Kozani Atina<\/p>\n

      II. godina implementiranja:<\/strong><\/p>\n

      4B \u2013 4 metropole na Dunavu<\/strong>:<\/p>\n

      Be\u010d \u2013 Bratislava \u2013 Budimpe\u0161ta \u2013Beograd<\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

      III. godina implementiranja: <\/strong><\/p>\n

      Gradovi na Dunavu<\/strong>:<\/p>\n

      Tuttlingen, Sigmaringen, Ulm, Ingolstadt, Regensburg, Straubing i Passau, Nema\u010dka <\/strong>Mauthausen, Enns, Durnstein, Krems, Linz i Be\u010d, Austrija <\/strong>Bratislava, Komoran, Slova\u010dka <\/strong>Gyor (Djer), Szoba, Vi\u0161egrad, Dunajuvaro\u0161, Baja, Moha\u010d, Budimpe\u0161ta, Ma\u0111arska <\/strong>Vukovar i Ilok, Hrvatska <\/strong>Apatin, Ba\u010dka Palanka, Novi Sad, Beograd, Pan\u010devo, Smederevo, Srbija <\/strong>Baragana, Dobrud\u017ea, Turnu Severin, Giurgiu, Braila i Galati, Rumunjska <\/strong>Giurgiulesti, Moldova <\/strong>Vilkov, Izmail, Kilija, Ukrajina <\/strong><\/p>\n


      IV.\u00a0<\/strong>godina impementiranja<\/strong>:<\/span><\/p>\n

      Gradovi u dr\u017eavama koje su izravno povezane Dunavom: <\/strong>Njema\u010dka, Austrija, Slova\u010dka, Ma\u0111arska, Hrvatska i Srbija (nastavak), Rumunjska, Bugarska, Moldova, Ukrajina<\/p>\n

       <\/p>\n

      \u00a0V.\u00a0<\/strong>godina implementiranja:<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n

      Gradovi u dr\u017eavama koje svojim pritokama pripadaju slijevu Dunava<\/strong>: Italija, Poljska,\u0160vicarska, \u010ce\u0161ka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Gr\u010dka, Albanija<\/p>\n

      \u00a0 Ciljeve planiramo ostvariti kroz navedene aktivnosti najprije u gradovima regije Zapadnog Balkana, \u0161to je dio ve\u0107 zapo\u010detog projekta uspostavljanja sustava kojim su za sada obuhva\u0107ene 4 dr\u017eave: Slovenija, Srbija, Hrvatska i BIH. Prva faza je uklju\u010divanje svih 9 dr\u017eava Zapadnog Balkana. Nakon toga bismo povezali 4 metropole koje su izravno na Dunavu i koje svaka po svom odnosu prema ovoj rijeci ima neke specifi\u010dnosti. Time bismo stvorili ambijent povezivanja ovih gradova i u smislu razmjene iskustva u svim aspektima od proizvodnje i distribucije voda do prerade otpadnih voda. Tim dijelom projekta uklju\u010dile bi se jo\u0161 3 dr\u017eave, Austrija, Slova\u010dka i Ma\u0111arska. Izravno na Dunavu je 40 gradova i cca 10 gradova u dr\u017eavama koje slijevom rijeka pritoka pripadaju Dunavskoj regiji, cca 200 gradova. Ukupno projektom obuhva\u0107amo 244 grada. Edukovanje koordinatora za rad u gradovima na Dunavu provodi Dru\u0161tvo Vodna agencija sa svojim iskusnim suradnicima na podru\u010dju tih dr\u017eava. Edukacija nacionalnih koordinatora za dr\u017eave koje su u Dunavskoj regiji, provodi se u kontinuitetu od I. godine implementiranja, tj. nastavlja na ve\u0107 zapo\u010deti sustav od 2013. godine. Edukaciju obavlja nositelj projekta, Dru\u0161tvo Vodna agencija uz potporu nevladinog sektora i njihovih primjera dobre prakse uz uklju\u010divanje stru\u010dnih resornih suradnika. Edukacija se organizira na godi\u0161njoj razini, na me\u0111unarodnoj konferenciji gdje se sre\u0107u koordinatori koji su ve\u0107 uklju\u010deni u projekt i novoprijavljeni, na temelju poziva koji im upu\u0107uje Dru\u0161tvo Vodna agencija. Nacionalni kordinatori su zadu\u017eeni stvoriti timove koji \u0107e raditi na teritoriju dr\u017eava po planu uklju\u010divanja u aktivnosti zadanih dr\u017eava. \u010citav projekt tj. uspostavljanje sustava od po\u010detka prate mediji tako da su dio aktivnosti i press konferencije i pojedina\u010dni kontakti i nastupi u medijima. Projektne aktivnosti su stru\u010dne konferencije*, radni i video sastanci, izvje\u0161\u0107a rada, promatranje i evaluacija. Poseban dio projekta su stru\u010dni kampovi i studijska putovanja za koordinatore i partnere*. Svi materijali za rad biti \u0107e prilago\u0111eni potrebama edukacije i prevedeni na jezike dr\u017eava.<\/p>\n

      \u00a0<\/strong><\/p>\n

      Rezultati:<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n